Pijaca Sarajevo je danas važno za ovu ženu. Žena ima malu kuhinju u stanu. Ona je ovdje nekoliko sedmica. Ona zna samo nekoliko riječi. Večeras joj dolazi komšinica na večeru. Žena želi hranu za malu večeru. Pijaca se zatvara za kratko vrijeme. Ona mora brzo kupiti hranu. U ruci nosi svoju torbu. Torba je njena i prazna je. U ruci ima novac za hranu. Za stolom stoji prodavač. Iza njega stoje hrana i stvari. Žena pokazuje na hljeb. "Molim, ovo." Prodavač joj daje crvenu jabuku. Žena gleda jabuku u ruci. "Ne, ne, nije ovo." Ona opet pokazuje na hljeb. "Ovo, molim, ovo." Prodavač joj daje mlijeko. Žena drži mlijeko i šuti. "Ne, ne, nije ovo." Žena opet pokazuje na hljeb. "Ovo, molim, ovo." Prodavač uzima par cipela. On stavlja cipele pred njenu torbu. Žena gleda cipele pa prodavača. "Ne, ne, nije ovo." Prodavač se smije, ali čeka. "Dobro, dobro." Treći put žena pokazuje na hljeb. Prodavač tada stane kraj stola. On uzima hljeb iz reda. "Hljeb." Žena sluša riječ i gleda hljeb. "Ljeb." "Da, hljeb." "Hljeb." "Da, hljeb." Žena ponavlja riječ polako. "Hljeb." Prodavač stavlja jedan hljeb u torbu. "Jedan?" "Da, jedan." Prodavač stavlja drugi hljeb u torbu bez novca. "Dva?" "Da, dva." Žena daje dvije marke za hljeb. "Hvala." "Hvala." Žena ide kući kroz svoju ulicu. Na putu kaže: "Hljeb." Na vratima kaže: "Hljeb." Na vrhu stepenica čeka komšinica.